Medonosne pčele omogućavaju proizvodnju više od 70% glavnih vrsta useva širom planete. Ali brojnost populacija pčela je pod izuzetnim pritiskom zbog loše ishrane, klimatskih promena, parazita, bolesti i pesticida zbog čega npr. u SAD godišnji gubici u kolonijama iznose od 40-70%.
Medonosne pčele su neophodni oprašivači u proizvodnji badema, jabuke i višnje kada mogu biti prisutne u izuzetno velikom broju što dovodi do povećanog pritiska na ograničen broj divljeg cveća. Novi suplement za pčele mogao bi da dovede do značajnog poboljšanja njihovog zdravlja, čak i u slučajevima nedostatka divljeg cveća, a ovo istraživanje bi moglo da dovede do proizvodnje kompletne prehrane namenjene isključivo pčelama.
Da bi shvatili šta je to što je pčelama neophodno istraživači su analizirali tkiva lutaka i odraslih jedinki. Identifikovano je šest ključnih sterola koji dominiraju biologijom pčela: 24-metilen holesterol, kampesterol, izofukosterol, β-sitosterol, holesterol I dezmosterol. Većina ovih sterola koji se prirodno nalaze u polenu u prirodi nije prisutna u količinama koje bi se mogle komercijalno koristiti.
Koristeći tehnologiju CRISPR-Cas9 za modifikovanje gena istraživači su “programirali” kvasac Yarrowia lipolitica da efikasno proizvodi ove sterole. Ova vrsta kvasca je izabrana zbog svoje prirodne sposobnosti da proizvodi lipide, bezbednosti upotrebe i mogućnosti industrijske proizvodnje. Danas se proizvodnja ovog suplementa odvija u bioreaktorima a gotov proizvod se dobija sušenjem I sprašivanjem.
Pčelari su pre primene ovog novog suplementa koristili proteinsko brašno, šećere i ulja koji su obezbeđivali kalorije ali nisu sadržali neophodne sterole pa su kolonije bile u stalnom nutritivnom deficitu.
Kolonije pčela koje su dobijale novu prehranu imale su 15 puta više larvi koje su sazrele do stadijuma lutke u poređenju sa kolonijama na standardnoj dijeti.
Ova tehnologija može biti primenjena i na druge polinatore ili gajene insekte čime su otvoreni novi pravci u održivoj poljoprivredi.
Autor: Prof. dr Dragana Četojević Simin, redovni profesor Univerzitet Singidunum